Suvremena civilizacija ovisi o naprednim komunikacijskim tehnologijama. Primjena električne energije na komunikaciju s izumima poput telefona i telegrafa značila je da ljudi mogu odmah slati informacije na velike udaljenosti. Novija dostignuća poput satelita i Interneta proširila su komunikaciju širom svijeta i učinila globalne vijesti i informacije uobičajenim. Komunikacijska tehnologija nastavlja se poboljšavati svake godine, donoseći vam više izbora informacija uz niže troškove.
Telegraf
Razni izumitelji razvili su verzije telegrafa početkom 1800-ih, iako je dizajn Samuela Morsea bio jedan od najpraktičnijih. Sustav je bio jednostavan električni krug koji se sastojao od baterije, prekidača i elektromagneta. Pritiskom na tipku prekidača krug je zatvoren; to je energiziralo elektromagnet koji je proizveo zvuk škljocanja iz komada metala. Operateri su poruke slali kao niz kodiranih slavina; prijemna stanica začula je odgovarajuće klikove proizvedene gotovo bez odgađanja. Telegrafske žice na kraju su povezale gradove diljem zemlje, prenoseći vijesti, trgovinu i osobne poruke.
Telefon
Krajem 1800-ih, daljnji eksperimenti u električnoj energiji naveli su izumitelje da razviju telefon. Kao i kod telegrafa, telefon šalje električne signale kroz žice na udaljeni prijemnik; umjesto staccato klikova kojima je potreban trening za razumijevanje, telefonske žice prenose zvukove stvarnog govora. Iako su telefoni i telegrafi koegzistirali nekoliko desetljeća, telegrafi su danas uglavnom muzejski predmeti; u 2012. godini telefoni su i dalje dominantan oblik osobne komunikacije.
Radio
Radio sustavi šalju glas, podatke i video pomoću bežičnih signala. Nedugo nakon što je Bell razvio telefon, drugi izumitelji poput Nikole Tesle i Guglielma Marconija eksperimentirali su sa slanjem signala zrakom pomoću visokofrekventnih elektroničkih sklopova i antena. Radijski sustavi uveli su koncept emitiranja, u kojem tisuće slušatelja čuju govor i glazbu koju šalje jedan odašiljač. Danas se koncept radija proteže od tradicionalnih radio postaja do mobitela i bežičnih podatkovnih mreža.
Sateliti
Iako radio valovi pouzdano nose signale, prijenos na velike udaljenosti komplicira jonosfera, sloj tankog, energičnog plina koji leži iznad atmosfere koja diše. Sateliti rješavaju problem udaljenosti primanjem radio signala u svemiru, pojačavanjem i ponovnim emitiranjem na zemaljske prijamnike tisućama milja od izvornog izvora. Šezdesetih godina 20. stoljeća mreže satelita dopuštale su prve trenutne, svjetske komunikacije.
Internet
Internet je svoje početke započeo u vojnom istraživačkom projektu nazvanom Mreža agencija za napredne istraživačke projekte 1960-ih. Bila je to rana podatkovna mreža koja je korisnicima računala na različitim mjestima omogućavala razmjenu informacija. ARPANET je bio poligon za ideje kao što je dijeljenje velike količine podataka u dijelove iste veličine zvane pakete. Pored korisničkih podataka, paket ima i mrežne adrese pošiljatelja i primatelja. Uređaji zvani usmjerivači prenose pakete iz jednog sustava u drugi dok ne stignu na odredište. Korisnici su mreži dodali više računala, a početkom 1980-ih ARPANET je postao veći Internet. Izvorno su istraživači koristili Internet za podatke i jednostavne e-mailove, ali krajem 1980-ih Tim Berners-Lee razvio je standardni format za povezane stranice teksta i rođena je World Wide Web. Danas Internet nastavlja rasti i razvijati se, kako u uslugama koje nudi, tako i u brzini mrežnog hardvera koji prenosi podatke.
